3. Relevantne politike i intervencije vlada raznih zemalja nastavit će utjecati na međunarodnu trgovinu i proces gospodarskog i trgovinskog oporavka nakon epidemije. Diplomatska trvenja između nekih velikih gospodarstava i trenutačne poteškoće s kojima se suočava multilateralni trgovinski sustav itd. mogu imati ograničavajući učinak na globalnu trgovinu. Osim toga, napori svih strana da promiču održivi proces oporavka s većim društvenim i ekološkim učincima mogu utjecati na postojeći globalni trgovinski model.
4. Razina globalnog duga raste, što unosi nestabilnost u makroekonomiju. Tijekom nove epidemijske krize koronarne upale pluća, vlade raznih zemalja kako bi održale gospodarstvo i dodatni dug mogu dovesti do financijske nestabilnosti. Čak i ako ne dođe do sveobuhvatne globalne dužničke krize, sve veći dug i obveze servisiranja duga mogu donijeti nestabilnost globalnom gospodarstvu. Svako povećanje kamatnih stopa izvršit će pritisak na nacionalno i privatno zaduživanje, te će imati negativan učinak na ulaganja i međunarodne trgovinske tokove, posebno u zemljama u razvoju s ograničenim prostorom fiskalne politike.
5. Trendovi potrošnje potrošača mogu doživjeti trajne promjene. Tijekom pandemije COVID-19 ponašanje potrošača doživjelo je velike promjene. Potražnja u nekim sektorima je porasla, kao što su zdravstveni proizvodi, digitalne usluge, komunikacije i oprema za kućni ured, dok se potražnja u drugim sektorima smanjila, kao što su transportna oprema, međunarodna putovanja i ugostiteljske usluge. Ako neke od ovih promjena potraju, utjecat će na potražnju potrošača za stranom robom i uslugama.
Promijenite tržište i jezik
