Od ove godine, pod utjecajem višestrukih čimbenika kao što su uzastopna agresivna povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, ukrajinska kriza i međunarodne cijene robe koje su ostale visoke, tečajevi lokalne valute glavnih latinoameričkih gospodarstava su pali, troškovi uvoza porasli i uvezena inflacija postala je sve ozbiljnija. U tu su svrhu Brazil, Argentina, Čile, Meksiko i druge zemlje nedavno poduzele dodatne mjere za podizanje kamatnih stopa kao odgovor.
Promatrači ističu da su inicijative glavnih latinoameričkih središnjih banaka za povećanje kamata imale ograničen učinak na ublažavanje inflacije. Ove i sljedećih godina Latinska Amerika će se suočiti s izazovima kao što su povećani inflatorni pritisci i pad ulaganja ili povratak na niske razine rasta.
Podaci argentinskog Nacionalnog zavoda za statistiku i popis stanovništva pokazuju da je stopa inflacije u Argentini dosegla 7,4% u srpnju, što je najviše od travnja 2002. godine. Od siječnja ove godine kumulativna stopa inflacije u Argentini dosegla je 46,2%.
Podaci meksičkog Nacionalnog instituta za statistiku i geografiju pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Meksiku dosegla 8,15 posto u srpnju, što je najviše od 2000. godine. Nedavne brojke o inflaciji koje su objavila latinoamerička gospodarstva poput Čilea, Kolumbije, Brazila i Perua također nisu optimistične.
Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku i Karibe (ECLAC) krajem kolovoza objavila je izvješće u kojem se navodi da je prosječna stopa inflacije u LAC regiji dosegla 8,4% u lipnju ove godine, što je gotovo dvostruko više od prosječne stope inflacije u regiji od 2005. do 2019. Postoji zabrinutost da bi Latinska Amerika mogla proživjeti najgoru inflaciju od "izgubljenog desetljeća" 1980-ih.
Fedova agresivna povećanja kamatnih stopa nisu bez razloga za zabrinutost za latinoamerička gospodarstva. Tijekom kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih financijska globalizacija se ubrzala, međunarodna tržišta kapitala bila su preplavljena "petrodolarima", a vanjski dug latinoameričkih zemalja naglo je narastao. Kako je SAD započeo ciklus povećanja kamatnih stopa u borbi protiv inflacije, kamatne stope su porasle, uzrokujući da zemlje Latinske Amerike padnu u dužničku krizu koju si nisu mogle priuštiti. 1980-e postale su poznate kao "izgubljeno desetljeće" Latinske Amerike.
Kako bi se nosili s devalvacijom lokalne valute, smanjili odljev kapitala i smanjili rizik duga, Brazil, Argentina, Čile, Meksiko i druge zemlje nedavno su slijedile ili čak prethodile Federalnim rezervama u podizanju kamatnih stopa, od kojih je najveći broj prilagodbe kamatnih stopa, najveći raspon je Brazil. Od ožujka prošle godine, brazilska središnja banka podigla je kamatne stope 12 puta zaredom, postupno povećavajući referentnu kamatnu stopu na 13,75%.
Dana 11. kolovoza, središnja banka Argentine podigla je svoju referentnu kamatnu stopu za 9,5 postotnih bodova na 69,5%, označavajući oštriji stav argentinske vlade prema inflaciji. Istog je dana središnja banka Meksika podigla svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 postotnih bodova na 8,5 posto.
Ekonomisti ističu da je trenutni krug inflacije uglavnom uvezena inflacija i da podizanjem kamata neće doći do korijena problema. Povećanje kamatnih stopa također povećava trošak ulaganja i koči gospodarsku dinamiku.
Carlos Aquino, direktor Centra za azijske studije na Nacionalnom sveučilištu San Marcos u Peruu, rekao je da je Fed-ovo kontinuirano povećanje kamatnih stopa učinilo gospodarsku situaciju u Peruu "još gorom". Financijska politika Sjedinjenih Američkih Država tradicionalno se temelji samo na vlastitim ekonomskim interesima, "prebacujući" sukobe kroz financijsku hegemoniju i tjerajući druge zemlje na visoku cijenu.
Krajem kolovoza ECLAC je povisio svoju prognozu regionalnog gospodarskog rasta na 2,7%, u odnosu na 2,1% i 1,8% prognoziranih u siječnju i travnju ove godine, ali znatno ispod stope gospodarskog rasta regije od 6,5% prošle godine. Privremeni izvršni tajnik ECLAC-a, Mario Simoli, rekao je da regija mora bolje koordinirati makroekonomske politike kako bi podržala gospodarski rast, povećala ulaganja, smanjila siromaštvo i nejednakost i kontrolirala inflaciju.
Promijenite tržište i jezik
